1. Teorijska podloga i opis recentnoga stanja u istraživačkome području
Kognitivni se pristup najsnažnije odvaja od tradicionalnih teorija jer metafori ne pristupa ni kao anomaliji ni kao sredstvu poetske imaginacije, ornamentu ili ukrasu u jeziku, nego kao temeljnomu mehanizmu ljudskoga mišljenja i konceptualizacije. Prema tom pristupu, koji je podloga ovoga projekta, konceptualni je sustav, koji određuje naše mišljenje i djelovanje, metaforičke prirode, kao su utvrdili Lakoff i Johnson, osnivači teorije konceptualne metafore, u svojoj referentnoj knjizi Metaphors We Live By (1980). U kognitivnolingvističkom pristupu bit je konceptualne metafore razumijevanje i doživljavanje jednoga koncepta s pomoću drugoga. Teorija konceptualne metafore postala je iznimno utjecajna među filolozima, filozofima, kognitivnim i neuroznanstvenicima, psiholozima, antropolozima itd. i do danas nije doživjela radikalne izmjene, pa ni u jednoj od svojih najsuvremenijih inačici: neuronskoj teoriji metafore, koja je teorijska podloga izrade repozitorija metafora u okviru ovoga projekta. Unutar neuronske teorije jezika mišljenje i jezik definiraju se: kao neuronski sustavi koji su zasnovani na neuronskom procesiranju, a ne na manipulaciji formalnim simbolima; kao utjelovljeni sustavi koji odslikavaju strukturu ljudskoga tijela i vanjskoga fizičkoga i društvenoga okružja; te kao evolucionistički sustavi (velik dio neuronskih mehanizama koji se rabe u jezičnim i kognitivnim funkcijama nisu specifični samo za ljude). U okviru projekta neuronske teorije jezika osmišljen je sustav formaliziranoga označavanja metafora, metonimija, okvira, predodžbenih shema te gramatičkih i leksičkih konstrukcija. Tehnički naziv toga sustava označavanja jest utjelovljena konstrukcijska gramatika (embodied construction grammar – ECG). Konstrukcija je pritom veza između oblika i značenja, a značenjski dio konstrukcije izravno je ili metaforički vezan za iskustvo te se razlaže na utjelovljene predodžbene sheme. Sustav je bio primijenjen i u prvome repozitoriju metafora u okviru projekta MetaNet: A Multilingual Metaphor Repository, koji je provodio International Computer Science Institute na Sveučilištu Berkeley (SAD), a vodio prof. dr. Srini Narayanan (dr. sc. Kristina Štrkalj Despot na tom je projektu bila član tima za lingvističku analizu metafora).
2. Znanstveni ciljevi projekta i napredak u odnosu na recentno stanje
Projekt je organiziran u dva temeljna modula: a) popunjavanje i dorada repozitorija konceptualnih metafora u hrvatskome jeziku i b) teorijska i primijenjena istraživanja metafore i metonimije u mišljenju i jeziku.
Prvi modul nastavak je projekta MetaNet.HR u teorijskome i metodološkome smislu uz neke metodološke preinake i osuvremenjivanje. Teorijska podloga projekta jest neuronska teorija jezika i mišljenja, a metode popunjavanja baze jesu korpusne analize te ručno označavanje rečenica iz korpusa. U ovome modulu naglasak će biti na poboljšanju korpusne metode analize pojedinih skupina metafora, izradi iscrpnije i preglednije hijerarhije metafora, te na izradi uputa za analizu (s primjerima), koji bi mogao poslužiti kao temelj za paralelnu obradu korpusa drugih jezika.
Drugi modul uključuje teorijska i primijenjena istraživanja metafore i metonimije u mišljenju i jeziku. Projekt će se u ovome dijelu baviti istraživanjem figurativnoga jezika u:
· gramatici (metaforička i metonimija uporaba konstrukcija, semantičkih okvira, metafora u sintaksi itd., v. Brdar 2015. i 2017; Belaj, u tisku)
· diskursu (metaforičko uokvirivanje, analiza diskursa vođena metaforom, metafora i ironija (v. Semino 2008, Despot i Ostroški Anić 2021)
· psiholingvistici (fokus na empirijskim istraživanjima odnosa jezika i mišljenja i utjelovljene kognicije (npr. Key i Kempton 1984, Boroditsky 2000, 2001, Boroditsky i Ramscar 2002, Thibodeau i Boroditsky 2011, Zhong i Liljenquist 2006, Zhong i Leonardelli 2008, Williams i Bargh 2008, Harmon-Jones, Gable i Price 2011, Tonković, Brdar i Despot 2020 itd.)
· jezičnome usvajanju (korpusna istraživanja)
· jezičnim patologijama (npr. Despot, Sekulić Sović, Vilibić i Mimica 2021)
· forenzici
· i obradi prirodnoga jezika i velikim jezičnim modelima.
Projektni rezultati bit će:
· dorađena, osuvremenjena i proširena baza MetaNet.HR,
· zbirke rečenica iz korpusa u kojima su označeni metaforični izrazi te rečenica u kojima su označeni primjeri doslovne uporabe jednakih izraza i izvadci iz korpusa u kojima su ručno označene konceptualne metafore i njihove razine za potrebe obrade prirodnoga jezika
· označen korpus dječjega jezika
· označen korpus metafora i metonimija
· označen korpus prijetećih pisama
· najmanje osam znanstvenih radova objavljenih u časopisima indeksiranima u Scopusu, od čega najmanje dva rada u prvoj kvartili
· dvije knjige objavljene kod domaćega izdavača
· jedna urednička knjiga objavljena kod uglednoga međunarodnoga izdavača.
3. Metodologija
U okviru projekta provodit će se teorijska i primijenjena istraživanja konceptualne metafore i metonimije u hrvatskom jeziku u sinkronijskoj i dijakronijskoj perspektivi te se rezultati tih istraživanja praktično primjenjuju i prikazuju u obliku baze konceptualnih i jezičnih metafora, metonimija te predodžbenih shema, kogova (kognitivnih primitiva) i semantičkih okvira hrvatskoga jezika.
Baza je javno mrežno dostupna na početnoj projektnoj stranici: http://ihjj.hr/metafore/.
Uključuje ove razine:
– popis konceptualnih metafora
– popis predodžbenih shema, kognitivnih primitiva i okvira
– hijerarhiju metafora
– hijerarhiju okvira (ontologiju).
Metafore su podijeljene i pretražive po tipu te po tematskim ili konceptualnim skupinama.
Po tipu su metafore razdijeljene u:
– primarne metafore
– složene metafore
– izvedene metafore.
Prema tematskim ili konceptualnim skupinama metafore su podijeljene na: metafore strukture događaja, metafore uma, metafore moralnosti, skalarne metafore, metafore vremena, metafore emocija, metafore ekonomije, metafore vladanja, kaskadne metafore, metafore dobrobiti itd.
Kognitivnolingvistička analiza metafora provodi se u skladu s postavkama neuronske teorije jezika i mišljenja te neuronske teorije metafore. Metafore, metonimije, okviri, predodžbene sheme te gramatičke i leksičke konstrukcije formalizirano se označavaju sustavom označavanja utjelovljene konstrukcijske gramatike. Za svaku se konceptualnu metaforu određuje: tip, hijerarhija, razina, izvorni okvir, ciljni okvir, preslikavanja, odnosi, tipovi odnosa, izvedene metafore, primjeri jezičnih metafora i leksičkih jedinica. Hijerarhijski odnosi među metaforama automatski se grafički prikazuju.
Za svaki se okvir određuje tip, hijerarhija, uloge, odnosi s drugim okvirima, veze, inferencije, leksičke jedinice i leksičke jedinice iz povezanih okvira. Odnosi među okvirima automatski se grafički prikazuju. Baza je pretraživa po svim navedenim značajkama.
Metoda je detraljno opisana u Despot et al. (2019).
Metode rada bit će korpusne, eksperimentalne, metode strojnoga učenja i uporabe velikih jezičnih modela te kvalitativne i kvantitativne analize.
4. Relevantnost projekta u širem akademskom kontekstu
Osuvremenjena baza podataka uz razvijenu, replikabilnu i višestruko testiranu metodu njezina popunjavanja ima potencijal postati model na kojem će se izgraditi slični repozitoriji za ostale jezike, a višejezična baza bila bi nezamjenjiv alat za međujezično i međukulturno istraživanje temeljnih mehanizama mišljenja i jezika u smislu univerzalnosti i kulturne specifičnosti.
Izgradnja hrvatskoga repozitorija metafora i figurativnoga jezika, triju korpusa figurativnoga jezika (općega, dječjega jezika i korpusa prijetećih pisama) te teorijska i primijenjena istraživanja figurativnoga jezika (u gramatici, kliničkoj lingvistici, diskursu, konceptualizaciji, jezičnome usvajanju, forenzici itd.) relevantni su rezultati i u hrvatskome, ali i u europskome okviru. Već uspostavljenom suradnjom s nasljednicima projekta MetaNet: A Multilingual Metaphor Repository te mogućnošću proširenja projekta uključenjem europskih partnera otvara se prostor dugoročnim međunarodnim istraživanjima jezika, učenja, pa i neuronskoga modeliranja čiji je krajnji cilj razumjeti kako ljudi uče te kako razumijevaju i upotrebljavaju jezik.
U okviru projekta osnovat će se centar za istraživanje odnosa jezika i mišljenja (Mind and Language Lab) kao njegov širi okvir, koji će se prijaviti za financiranje na natječaj za centar izvrsnosti, ako se takav natječaj raspiše. Taj će laboratorij intenzivno surađivati s već uspostavljenom mrežom istraživača iz cijele Europe, SAD-a, Kine i Taiwana. Mreža će, kad se formalizira, razraditi projektnu prijavu za vanjsko financiranje.